…
U narodu se maslacak zove jos: vjetrokaz, zucanica, milosavka, mlijecac, popino guvno i talijanska salata. Smatra se dosadnim korovom na travnatim povrsinama, ali za bolesnog covjeka predstavlja iznad svega dragocjenu ljekovitu biljku. Cvijeta u aprilu i maju na svim padinama, livadama i travnatim povrsinama i pravi je cvijetni tepih koji nas svake godine iznova odusevljava. Maslacak ne raste samo na veoma vlaznim mjestima. Odlikuju ga dvije vazne osobine: pomaze kod oboljenja zuci i jetre.
Listovi maslacka se skupljaju prije nego sto on procvjeta, korijen u proljece ili u jesen, a stabiljke u vrijeme cvjetanja biljke. Svi njegovi dijelovi su ljekoviti. Sama sebi sam uvela obicaj da odmah u proljece cijelu bijku koristim na trepezi kao salatu ii da za veceru napravim salatu od maslacka mijesajuci ga s krompirom. Njime garniram i polutvrdo obarena jaja. Kada sam bia na lijecenju u Jugoslaviji, gosti su na stolu svakoga dana, pored drugih svjezih salata, dobijali i cinijicu salate od maslacka.
Ljekar, inace cijenjeni specijalista za bolesti jetre, rekao mi je – posto sam ga pitala nesto u vezi s tim – da maslacak izuzetno pozitivno djeluje na jetru. Danas znam da svjeze stabiljke maslacka, ako se dnevno pojede pet do sest sirovih, brzo donose olaksanje kod hronicne upale jetre (kod zestokih bolova do ispod desne lopatice). Pomazu i kod secerne bolesti.
Dijabeticari bi trebalo dnevno da pojedu do deset stabiljka maslacka, i to sve vrijeme dok on cvijeta. Stabiljke se peru zajedno sa cvijetovima, a potom se cvijetovi otklone a potom se stabiljka zvace. U pocetku pomalo gorkog ukusa, hrskava je i socna i jede se kao list salate. Bolesljivi ljudi, koji su stalno potisteni i umorni, trebalo bi da sprovedu 14-dnevnu kuru sa svjezim stabiljkama maslacka. bice iznenadjeni izvanrednim dejstvom.
Stabiljke pomazu i kod drugih tegoba. Otklanjaju svrab koze, lisajeve i osipe, popravljaju sastav zeludacnog soka a zeludac ciste od svakojakih stetnih materija. Svjeze stabiljke mogu bezbolno da rastvore kamen u zuci, te podsticu rad jetre i zuci. Osim mineralnih soli, u maslacku se kriju i vazne ljekovite i gradivne materije koje su veoma bitne u lijecenju poremecaja metabolizma. Zbog svog dejstva prociscavanja krvi pomaze kod gihta i reume; otok zlijezda se povlaci ako se tri do cetiri nedjelje drzi kura sa svjezim stabiljkama. Maslacak se uspjesno primjenjuje i kod zutice i oboljenja slezine.
Korije maslacka ako se jede svjez ili se osusen upotrijebi za caj, prociscava krv, podstice varenje, izaziva znojenje i djeluje diureticki i osvjezavajuce. Posto od njega krv postaje tecnija (manje viskozna,prim.red), smatra se odlicnim sredstvom protiv guste krvi.
U svim knjigama o ljekovitom bilju govori se o caju od korijena maslacka koji su zene nekada koristile za njegu svoje ljepote. One su njime prale oci i lice i ” vjerovale da time postizu ljepotu lica.” Masalacak ne spada medju ljekovite biljke koje ne miruju ni zimi a tjeraju izdanke i u hladnim godisnjim dobima.
Svakoga proljeca napravim za sebe sirup od cvijeta maslacka, koji je veoma prijatnog ukusa a istovremeno je veoma zdrav. Neke svoje kolace pripremam sa ovim sirupom.
Moja majka je jednom srela zenu koja je u svojoj pregaci nosila cvjetove maslacka. Na pitanje sta ce da radi s njim, dobili smo recept za spravljanje ukusnog sirupa od maslacka, koji cu navesti ovdje.
Dvije pune pregrsti cvjetova maslacka stave se u hladnu vodu koju postepeno treba zagrijavati dok ne provri. Tada se sud skloni sa vatre i ostavi da stoji preko noci. Sledeceg dana voda se procijedi kroz sito a cvijetovi rukama dodatno izgnjece.
U ovaj sok se umijesa kilogram nerafinisanog secera i pola limuna isjecenog na kriske (ako je prskan, onda bez kore) Vise limuna bi sok cinilo previse kiselim. Sud se, nepoklopljen, stavi na vatru. Da bi se zadrzali svi vitamini, vatra ne treba da je jaka. Tako ce tecnost da isparava bez kuhanja.
Masu ostaviti da se ohladi jednom ili dvaput kako bi se postigla prava gustina sirupa. On ne smije da bude previse gust jer bi posle duzeg vremena kristalizovao, ali ni previse rijedak jer bi tada poceo da se kiseli. Sirup mora da bude optimalno gust kako bi bio ukusan kada se namaze na zemicku ili na hljeb sa maslacem.
Jednom stolaru koji je radio kod nas, pripremila sam hladnu veceru, dok se nasa porodica sladila hljebom sa maslacem namazanim ukusnim svjeze pripremljenim “medom” od maslacka. I nasem stolaru se jelo to isto. Kao pcelar, nije vjerovao da sam sama napravia “med”. Bio je odusevljen i rekao da se sirup gotovo ne razlikuje od pravog meda. Na to sam primjetila da bubrezni bolesnici ne podnose kiselinu pcelinjeg meda te da je za njih pogodniji sirup od maslacka.
Ova dragocjena ljekovita biljka zauzima vazno mjesto u narodnoj medicini. Nazalost, najveci dio stanovnistva nije svjestan toga, nego, naprotiv, maslacak smatra korovom.
Prilikom jedne litije na Telovo paznju mi je privukao mladic koji je nosio barjak: ice mu je bilo puno akni. Njegovoj majci sam skrenula paznju na koprivu i na maslacak kao i na cinjenicu da ove biljke prociscavaju krv. Zena cak nije ni znala koja je biljka maslacak mada nije ni bila stanovnica velikog grada nego nase male varosice. Kada sam joj objasnila o kojoj biljci je rijec, ljutito mi je rekla da ona svom sinu nece davati takav korov.
NACINI UPOTREBE MASLACKA
Pripremanje caja: 1 puna mala kasika korijena stavi se u cetvrt litre hladne vode, a slijedeceg dana se grije do kljucanja, i procijedi. Ovu kolicinu caja treba piti pola sata prije i pola sata poslije dorucka, gutljaj po gutljaj.
Salata: priprema se od svjezih listova i svjezih korijenova (vidi odgovarajuci tekst).
Stabiljke: dobro sazvakati i pojesti 5 do 10 sirovih stabiljka dnevno.
Spravljanje sirupa: vidi odgovarajuci tekst!
Marija Treben